Saša Dobrić

1958. -

Rodjen je 28.01.1958 u Brežicama (Slovenija). Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek slikarstvo u klasi profesora Isidora Vrsajkova i Milana Blanuše. Član je udruženja SULUV; LIKOVNI KRUG; i AIAP (AssociationInternationaledes Arts Plastiques, Paris). Ima status samostalnog umetnika u Srbiji i Sloveniji. Izlagao na više od 150 izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Novom Sadu.

Slikar Saša Dobrić je na vojvođansku umetničku scenu stupio sredinom osamdesetih godina proteklog XX veka, neposredno po okončanju Akademije umetnosti u Novom Sadu. U našoj tadašnjoj umetnosti to je vreme dominacije ojačanih postmodernističkih tendencija te naglašenog subjektivističkog i (neo)ekspresionističkog odnosa umetnika prema manifestacijama stvarnosti i svakodnevlja. U takvom sveopštem trendu mladi umetnik se ne "utapa" u tadašnju uniformnost tzv."Nove slike". Njegov postmodernizam je dosledan - Dobrić je strpljivo gradio motiv večito težeći likovnoj estetizaciji, pri tome uživajući u slikanju...

Odsustvo analitičkog "proučavanja" bića slike i njene ontologije, nadomešteno je izrazitom brigom za ostvarivanje primarnog dejstva likovnih elemenata – linije, boje, forme i dr. Tokom višegodišnje kontinuitetne pikturalne akcije, Dobrić je sliku realizovao u širokom dijapazonu od precizne realističke interpretacije, preko konstruktivistički intoniranih kompozicija, pa sve do izrazito  ekspresivnih iskaza...

U aktuelnom trenutku, Dobrić je blizak nekakvom nadrealističko-oniričkom slikarstvu - on stvarnost reinterpretira u ritmu vlastitih intimnih i ničim nesputavanih subjektivističkih reakcija na impulse sveta i vremena u kome deluje. U aktuelnom trenutku Saša Dobrić je sliku stvarao, shvatao i "nudio" kao svojevrsno arkadijsko utočište. Njegove slike su plod umetnikovog istinskog ubeđenja da se vlastitom pikturalnom tvorevinom može predlagati i stvarati jedan novi svet, jedan estetski osmišljeni prostor – dostojan čoveka i njegovog ljudskog integriteta. Takvu sliku danas, slikar Dobrić poput svojih sve brojnijih istomišljenika, svesno konfrontira univerzalnom protoku novomedijskih slika koje nas itekako ugrožavaju svojim tehnološkim poreklom i stalnom frekventnošću (fotografija, film, tv, digital, kompjuter, network, displej, print, bilbord, laserske projekcije).

Sava Stepanov